Migrena, sve češća gošća naše svakodnevnice, osim što nam doslovno zadaje glavobolje, sve češće postaje tema istraživanja. Statistike kažu da u Europi od migrene danas pati najmanje 65 milijuna ljudi i da se broj svake godine povećava. Migrena pogađa žene 2 do 3 puta češće nego muškarce, a na njenu pojavu može utjecati bezbroj čimbenika.
Po tradiciji i prijašnjim shvaćanjima, migrena je smatrana benignim poremećajem bez dugoročnih posljedica na mozak. Zadnja istraživanja nam govore da je migrena nešto potpuno drugačije.
Studija Sveučilišta u Kopenhagenu pokazala je da migrena trajno utječe na strukturu mozga, i to na više načina. Pojava migrene povećava rizik od pojave moždanih lezija, promjena vezanih za bijelu moždanu tvar i smanjenje cjelokupnog volumena mozga. Posebno je ugrožena skupina pacijenata koja boluje od tzv. „migrene s aurom”, tj. klasične migrene koju prate smetnje vida, mrlje u vidnom polju, zamućen vid ili čak potpuna sljepoća na jednom oku.
Za analizu istraživači su prvo obradili prijašnje studije koje su provodile razne klinike diljem zemlje, a ciljana populacija koja je kasnije pozvana na MR (magnetska rezonancija) preglede bili su pacijenti koji su preboljeli ili trenutno boluju od neke vrste migrene. Rezultati magnetske rezonancije pokazali su da migrene, a posebno migrene s aurom, povećavaju rizik pojave moždanih lezija čak do 35%, promjena na bijeloj tvari do 70%.
Dr. Messoud Ashina, liječnik iz Kopenhagena kaže: „Migrene danas zahvaćaju oko 10 do 15% cjelokupne populacije. Jako je neugodna pojava koja oboljele ometa u svakodnevnim poslovima i socijalnim kontaktima. Nastavit ćemo istraživati migrenu te se nadamo da ćemo povezati kako migrena točno utječe na mozak da bismo to mogli jednog dana potpuno spriječiti.”
Nema komentara:
Objavi komentar